.png)
Ako tražite zanimljive i praktične radionice koje imaju potencijal "potaknuti" vaše kolegice i kolege na željena ponašanja u poslovnom kontekstu, 21.03.2024. godine Andrijana Mušura Gabor i Helena Vlahinja Klauznicer će vam prenijeti svoja znanja oko korištenja bihevioralnih uvida i alata za promjenu ponašanja.
Više o radionici možete pročitati ovdje, a nadamo se da će i ovaj intervju s Andrijanom svima zainteresiranima dodatno približiti važnost ove teme.
Da iskoristimo light-motiv objave oko ljubavne veze između HR-a i bihevioralne znanosti - zašto si se ti zaljubila u bihevioralnu znanost?
Zbog ekonomije! Moja strast prema bihevioralnoj znanosti, posebno onom dijelu za koji su psiholozi dobili Nobelove nagrade u ekonomiji – dokazi o sustavnoj i predvidljivoj iracionalnosti – započela je davno nakon završetka studija psihologije. Zapravo me razljutila činjenica da si je ekonomija uzela za pravo razviti teoriju racionalnog čovjeka, Homo economicusa, koja je s vremenom postala jedna od najjačih teorija u društvenim znanostima. I dan danas imamo to snažno očekivanje racionalnog ponašanja koje podrazumijeva baratanje ogromnom količinom informacija temeljem kojih uz neograničen kognitivni kapacitet možemo donositi optimalne odluke i konstantno maksimizirati korisnost. Slično je uvjerenje kako je educiranje i informiranje dovoljan preduvjet očekivanog ponašanja koje proizlazi iz toga. Kada sam uvidjela tu veliku „nepravdu“ naspram siline znanja i spoznaja o tome kako se ljudi doista ponašaju i donose odluke, kako smo često u stanju disonance između onoga što znamo i što trebamo te kako je zapravo velika i stvarna rupa između namjere i ponašanja … to je bilo dovoljno da me ta pozitivna ljutnja i strast gura prema promicanju znanja o bihevioralnoj znanosti i primjeni ovih spoznaja na jedan inovativan način. Ukratko, bihevioralni uvidi su spoznaje iz socijalne psihologije, kognitivne neuroznanosti te bihevioralne ekonomije koje pomažu razumjeti ponašanje ljudi te nude alate s ciljem pozitivne promjene ponašanja.
Kako bi sažela ključne principe koji se temelje na uvidima iz bihevioralne znanosti?
Istaknula bih tri principa:
Raskorak između namjere (ili stava) i ponašanja. Kao ljudi nismo glupi i znamo što trebamo činiti. Imamo dovoljno znanja i često smo i dovoljno motivirani. No ne uspijevamo se dobro isplanirati i vježbati mišić samo-regulacije koji nas prevodi od cilja ili namjere do željenog ishoda.
Racionalnost kako ju je ekonomska teorija modelirala jednostavno ne odgovara realnosti. Pristranosti koje imamo, iako su duboko evolucijski adaptivne, čak i najveće stručnjake – liječnike, suce, menadžere – navode na brzo donošenje odluka kada situacija zahtijeva sporo razmišljanje.
Arhitektura izbora i kontekst odlučivanja i ponašanja. Ovaj princip zapravo obuhvaća pristup promjeni ponašanja koji proizlazi iz prethodna dva principa, a to je promjena okruženja umjesto/dodatno uz promjenu pojedinca. Pored davanja informacija, za pozitivnu promjenu ponašanja potrebna je i promjena okruženja. Mi smo visoko kontekstualna bića i moramo razumjeti kako kontekst (pored sposobnosti, motivacije) utječe na nas kako bi dizajnirali to okruženje na način da potiče na očekivana dobra ponašanja.
Bihevioralna znanost je vrlo široko područje ("snažno utječe na nas, ali ne znamo baš što ćemo s njom"). Što je tvoja preporuka, kako prevladati tu barijeru razumijevanja područja i doći do primjene?
Nema tu nikakve magle. Ono što cijelu ovu priču čini jakom jest metoda. U primjeni bihevioralne znanosti kroz bihevioralni dizajn, nudging, arhitekturu izbora, polazimo od pretpostavke da ono što pretpostavljamo da će biti učinkovito, ne mora značiti da će doista i biti. Zato je važno testiranje. Započinjemo sa bihevioralnim auditom gdje istražujemo prepreka i poticaje željenom ponašanju, zatim pretražujemo najnovije znanstvene spoznaje i pristupe rješenju sličnog bihevioralnog izazova, zatim zajedno sa klijentima osmišljavamo pilot testiranje (A/B test ili koliko okolnosti dozvoljavaju neku vrstu eksperimenta) te promatramo što se događa i temeljem dokaza donosimo zaključke i odluke i široj primjeni. Zaključke relevantne za baš taj kontekst i baš te ljude. To je snaga ovog pristupa.
Bihevioralna znanost i organizacijsko ponašanje - što vidiš kao najveće prilike na našem tržištu gdje bi s relativno manjim investicijama u "intervencije" organizacije mogle ostvariti dobar učinak?
Primijenjena bihevioralna znanost može značiti kreiranja programa temeljem potencijala pojedinaca (razvoj liderskih vještina, razvoj karijere), može značiti prilagođavanje načina rada opsegu i trajanju pažnje, može značiti razvijanje programa raznolikosti i inkluzivnosti temeljem razumijevanja potrebe za pripadanjem i razvojem odnosa, može značiti razvoj kulture koja poslu daje smisao, može značiti redizajn poticaja (bonusi, ciljevi, mjerenje učinka) u smjeru njegovanja najjačih intrinzičnih motivatora (autonomija, povezanost, rast) i sl. To je šire gledanje na bihevioralnu znanost temeljem uvida iz psihologije i pristupa u kojemu je čovjek temelj razvoja organizacije i HR procesa.
U užem smislu, kada govorimo u bihevioralnim uvidima i bihevioralnom dizajnu te nudgingu, tu se radi o malim, troškovnom učinkovitim intervencijama u postojeće HR prakse koje dovode do značajno boljih ishoda u usporedbi sa nepostojanjem tih intervencija. Tu se može raditi o pažljivo osmišljenoj komunikaciji s ciljem povećanog odaziva na edukacije ili interne natječaje, o podsjetnicima na neki događaj ili check listama, o pomno osmišljenom okruženju koje potiče kolaboraciju ili npr. o follow-up pozivu u procesu selekcije kandidata koji povećava vjerojatnost da se kandidati i dalje prijavljuju na interne natječaje. Znači radi se o mekanim intervencijama koje ne utječu na mogućnost odabira no svojom kvalitetom potiču ponašanje koje je pozitivno i dobro za zaposlenika i za organizaciju. To je apsolutna win-win situacija.
Pristup temeljen na bihevioralnim uvidima nije nešto što postoji neovisno već treba biti integrirano u postojeće prakse i procese HR-a. Ovaj pristup naziva se jednom od većih socijalnih inovacija jer je fundamentalno promijenio način gledanja na sve gdje je ponašanje čovjeka u fokusu - financije, marketing, zdravlje i mentalnog blagostanja. Vrijeme je i za HR.