Kako 800 globalnih direktora procjenjuje budućnost rada nakon COVID-a

Na trenutak pokušajte zamisliti kako bi danas izgledao vaš radni dan da nemamo ovako razvijenu tehnologiju, internet, računalnu industriju i telekom infrastrukturu. Većina uredskih radnih mjesta bila bi u potpunoj paralizi samo da netko nije izumio prijenosno računalo i provukao neke kablove do gotovo svake stambene jedinice. Iako tehnološki napredujemo, još je puno prostora za snažan utjecaj tehnologije na našu budućnost rada. Tema je to s kojom se istraživači i konzultanti dugo bave, ali ne bi bila posebno zanimljiva da ova pandemije nije u korijenu protresla pretpostavke što sve može i treba biti digitalizirano. Čak i najtromiji i tehnološki zaostali sustavi odjednom mogu funkcionirati i online. Međutim, najzanimljivi trendovi tek će se otkrivati, a to su oni trendovi koji se tiču budućnosti rada. Promjenom poslovnih procesa i modela na kojima tvrtke isporučuju svoje proizvode i usluge najviše utječu na znanja i vještine koje trebamo imati kako bismo uspješno optimizirali sve te nove, digitalne procese i projekte. Iako ćemo ekonomski osjetiti velike financijske posljedice i usporit će se globalni napredak, zbog ubrzane digitalizacije ćemo možda i najviše u povijesti utjecati na buduću konkurentnost i efikasnost u radu.

Velika konzultantska kuća McKinsey, prošle je godine provela zanimljivo istraživanje na bazi 800 globalnih direktora iz raznih sektora. Nikad do sada viđena ograničenja putovanja, fizičkih interakcija i promjena u ponašanju potrošača, prisilili su tvrtke i potrošače na promjenu u načinu rada. To je potaknulo digitalne transformacije u nekoliko tjedana, projekte koje su tvrtke planirale implementirati kroz nekoliko mjeseci ili godina.

U kojim područjima vidimo najveće promjene

Kako su se radnici preusmjeravali na posao od kuće, 85% ispitanika u istraživanju reklo je da su njihova poduzeća donekle ili uvelike ubrzala primjenu tehnologija koje digitalno omogućuju interakciju i suradnju zaposlenika, poput videokonferencija i dijeljenja poslovnih dokumenata i datoteka. Otprilike polovica ispitanih izvijestila je o sve većoj digitalizaciji korisničkih kanala, na primjer putem e-trgovine, mobilnih aplikacija ili chat-botova. Otprilike 35% dodatno je digitaliziralo svoje opskrbne lance, na primjer, povezujući svoje dobavljače s digitalnim platformama u upravljanju opskrbnim lancem.

Primjerice, tijekom pandemije, American Eagle Outfitters koji se bavi maloprodajom odjeće, rasporedio je robote kako bi im pomogli razvrstati odjeću u skladištima kako bi udovoljili porastu internetskih narudžbi, a IBM je u drugom tromjesečju 2020. zabilježio porast novih kupaca za Watson asistenta kojeg pokreće AI, platforma za razmjenu chatbotova i ostalih korisničkih usluga.

Korištenje takvih tehnologija omogućuje beskontaktnu interakciju s kupcima u razdoblju u kojem se ljudski kontakt izbjegava i tvrtke smanjuju rizik da će zaposlenici biti u nepotrebnom kontaktu s kupcima, naročito ako su rizična skupina osjetljivija na virus. Pružatelji cloud usluga, poput Amazona i Alibabe, najavili su planove za značajno povećanje investicija u usluge u oblaku, što je pokazatelj da očekuju povećanu potražnju povezanu s promjenama na radnom mjestu nakon COVID-a.

Jedna dobra strana pandemije je da su tvrtke otkrile da mogu usvojiti nove tehnologije mnogo brže nego što su prije mislile. Kao što je Microsoftov izvršni direktor slavno rekao: "U dva mjeseca vidjeli smo digitalnu transformaciju za koju bi nam trebalo dvije godine."

Što se onda može očekivati na tržištu znanja i vještina

Prije pandemije, rad na daljinu se dugo i teško probijao do veće primjene, jer su se tvrtke brinule o utjecaju na produktivnost i korporativnu kulturu. Dolaskom COVID-19, deseci milijuna zaposlenika poslani su kući naoružani prijenosnim računalima i drugim digitalnim tehnologijama kako bi odradili svoj posao. Neki poslodavci namjeravaju barem dio vremena povećati broj zaposlenika koji rade na daljinu, iako na daleko nižim razinama od onih koje su viđene tijekom zaključavanja i karantene.

Bit će izazova u upravljanju radnom snagom koja djelomično radi na daljinu, a djelomično iz ureda. Tvrtke će trebati rekonstruirati način rada, odlučiti koji su zaposlenici i uloge najprikladniji za rad na daljinu te ponovno konfigurirati i preispitati radno mjesto i svrhu ureda.

COVID-19 privukao je intenzivnu pozornost na pitanja sanitarnih uvjeta i sigurnosti na radnom mjestu. U McKinsey istraživanju 83% ispitanika reklo je da bi zaposlilo više ljudi za zdravstvene i sigurnosne pozicije. Od toga 73% rukovoditelja očekuje da će zaposliti više ljudi koji će upravljati fizičkim distanciranjem i sanitacijom na terenu. Međutim, ovo je također područje na kojem bi tvrtke mogle primijeniti robotiku. Roboti sada mogu čistiti podove, prozore i odvode, a novi roboti čak omogućavaju ubijanje bakterija u bolnicama.

Kako se radni prostori redizajniraju, tvrtke će vjerojatno dodati nove uloge u upravljanju objektima. Radnici specijalizirani za stvari poput ventilacije i dizala postat će važniji, kao i radnici koji skrbe za druge. Nestao je caffe bar, zamijenjen je možda stanicom na kojoj se mjere temperature. Veći prostor između radnih prostora i zaposlenika radi boljeg sprječavanja širenja bolesti zahtijevat će nove uloge u sigurnosti i zaštiti na radu.

Za dvije godine otprilike 70% rukovoditelja u istraživanju očekuje da će u svojim tvrtkama koristiti više privremenih radnika i outsourcing nego što je to bilo prije krize.

Potražnja za freelancerima i privremenim radnicima vjerojatno će porasti tijekom sljedeće dvije godine u usporedbi s razinama prije pandemije. Namjera da se pređe na model s većim oslanjanjem na outsourcing posebno je izražena u sektoru smještaja i prehrambenih usluga, kao i u zdravstvu i socijalnoj pomoći.

Nesigurnost oko odvijanja pandemije i kada će gospodarstva povratiti period rasta može biti jedan od razloga za planove za povećanje broja dobavljača umjesto broja radnika. Drugi razlog može odražavati pritiske na troškove koje tvrtke doživljavaju ako su u većoj mjeri pogođene slabijim poslovanjem.

Više radnika za automatizaciju, AI i robotiku

Otprilike 35% ispitanika reklo je da će im trebati više radnika kvalificiranih za automatizaciju, AI i robotiku, što je odraz povećane primjene automatizacije tijekom pandemije. Tvrtke poput Walmarta, JPMorgan Chase i AT&T već su izgradile programe za prekvalifikaciju svojih zaposlenika koji gube posao zbog automatizacije u nove vještine koje nadopunjuju automatizaciju. Takve su vještine trenutno rijetke među radnom snagom, a prekvalifikacija zaposlenika tvrtke obično košta manje nego da provode otpuštanja i zapošljavanja novih koje potom ponovno treba educirati.

Veća digitalizacija i automatizacija, veća potražnja za neovisnim dobavljačima i veće oslanjanje na rad na daljinu mogu donijeti bolju produktivnost, niže troškove i povećati otpornost radnih sustava. Inovacije su kroz povijest pokretale promjene korisne za radnike, a novi trendovi na radnom mjestu obećavaju veću produktivnost koja će vjerujemo utjecati i na širu dobrobit. Ključno će biti smanjiti rizik od nejednakih uvjeta radnicima, osiguravati da tvrtke svih veličina imaju koristi i pripremi radnika za ove promjene.