.png)
Briga za well-being ili dobrobit zaposlenika, jest ukratko briga za njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
Međutim, psihološka dobrobit se sastoji od više dimenzija, a to su:
upravljanje okolinom,
samoprihvaćanje,
osobni rast,
smisao života,
pozitivni odnosi s drugima,
autonomija.
Well-being se često uspoređuje sa srećom i nekim životnim zadovoljstvom. Jedan od najdražih primjera kako je to dosta "dublja" tema je situacija u kojoj ćete primjerice posjetiti bolesnog prijatelja u bolnici. To sigurno nije neki sretan trenutak niti pun pozitivnih emocija, ali ćete tim činom značajno produbiti odnos s tom osobom. Razvoj odnosa s prijateljima, rođacima, kolegama može značajno doprinijeti vašem well-beingu.
Što je PERMA-H model i zašto poboljšava dobrobit zaposlenika?
Koristan model za well-being zaposlenika potiče iz područja pozitivne psihologije, znanosti o optimalnom ljudskom funkcioniranju. Radi se o PERMA-H modelu čiji je autor Martin Seligman, jedan od najznačajnijih autora na podučju pozitivne psihologije, profesor psihologije, poznat i po teoriji naučene bespomoćnosti. Prema tom modelu moguće je dizajnirati niz aktivnosti i određene ciljeve za bolje upravljanje well-beingom.
PERMA-H se sastoji od šest elemenata:
P – positive emotions – pozitivne emocije
E – engagement – angažiranost
R – relationships – odnosi
M – meaning – smisao
A – achievement – postignuće
H – health – zdravlje
Praktični primjeri kako u svojim organizacijama možete poboljšati well-being
Slijedom PERMA-H modela možemo dizajnirati i implementirati određene aktivnosti koje će doprinijeti dobrobiti zaposlenika, a onda i same organizacije.
Istraživanja pokazuju kako zaposlenici čiji se trud ne priznaje na poslu, imaju tri puta veće izglede dati otkaz u idućih godinu dana. Jednostavan način poticanja pozitivnih emocija je kvalitetna povratna informacija te redovito pohvaljivanje za rad i rezultate rada u timu. Ako je to prevelika barijera za vaše voditelje, možda je prvi korak ulaganje u vještine upravljanja.
Angažiranost je posljedica cjelokupnog zadovoljstva zaposlenika, a povećava njihovu učinkovitost te posljedično i financijske rezultate organizacije. Potaknite angažiranost na poslu boljim razumijevanjem vještina svojih zaposlenika i omogućavanjem da se u okviru njihovog posla imaju priliku baviti takvim aktivnostima u kojima su dobri. Kvalitetnije postavljeni ciljevi tvrtke i zaposlenicima mogu također doprinijeti, a velika tema koja je značajna za angažiranost je i dizajn radnog mjesta.
Odnosi su temelj svih radnih uspjeha ili neuspjeha, a baziraju se na komunikaciji i povjerenju. Kvaliteta odnosa direktno utječe na dobrobit zaposlenika pa je potrebno obratiti pozornost kakva je kompanijska i timska kultura, atmosfera i komunikacija te postoji li povjerenje u timovima i osjećaj pravednosti. Gotovo svi imamo iskustvo kako loš odnos s nadređenim, ali i kolegama može utjecati na naše zadovoljstvo. Odnose možete poboljšati različitim razvojnim programima, mentorstvom, onboardingom, zamjenom radnih mjesta, poticati na otvorenu komunikaciju i slično.
Smisao u poslu je često dosta teško definirati i neće svakome biti potpuno jasno što je neki širi smisao posla koji obavlja. Orgnaizacije se često zanose kako je dovoljno navesti misiju poslovanja (ili viziju) i da je to taj smisao koji zaposlenici traže. Međutim to zaista nije dovoljno da bi smisao osjetili u svom poslu i da bi vas motivirao na rad. Za nekoga će veći smisao biti prilika pomoći kupcu u nekoj teškoj situaciji nego velika apstraktna misija tvrtke. Dobro je raditi na osvještavanju učinaka posla i tko sve ima izravne koristi od nečijeg rada, a onda to povezati i s ciljevima tima i organizacije.
Postignuća često gledamo samo kroz opipljive rezultate organizacije. To je naročito površno ako se radi o timovima koji nemaju izravan utjecaj na prihode ili uštede, a svakodnevno obavljaju zahtjevne zadatke. važan instrument koji vam može pomoći u osjećaju postignuća je definirati ciljeve, ali i kvalitetno utjecati na cjelokupan segment postignuća - to može biti i napredak u vještinama, osobnom razvoju, doprinosu organizaciji izvan samog opsega posla zaposlenika. Potrebno je dizajnirati i osmišljavati takve prilike, ali ih i nagrađivati.
Fizičko i mentalno zdravlje je posljednji dio modela, a poseban naglasak je doživio u ovom periodu COVID-19 pandemije. Primarno je cilj utjecati na smanjenje stresa i pružiti zaposlenicima pomoć i podršku. Tvrtke su uvele razne oblike psihološke pomoći, mindfulness radionice budući da prakticiranje mindfulnessa smanjuje stres i anksioznost. Važno je da Uprava i voditelji prepoznaju ovakvu potrebu umjesto da samo prepuste ljudima da se sami snalaze u ovim uvjetima kako god znaju i umiju. Drugi oblik pomoći su edukacije zaposlenika iz područja optimizma i izgradnje otpornosti kako bi se lakše nosili s izazovima.