.png)
Održana konferencija o volontiranju zaposlenika bila je povod ovom razgovoru s Ninom Butić Ivanković, izvršnom direktoricom Volonterskog centra Zagreb. Htjeli smo saznati malo više o aktivnostima Volonterskog centra kako bismo možda i nekoga od čitatelja/poduzetnika potaknuli na suradnju s centrom.
Nina, možete li nam malo približiti aktivnosti Volonterskog centra Zagreb i vaše uloge u zajednici?
Volonterski centar Zagreb organizacija je civilnog društva koja postoji više od dvadeset godina, a bavimo se razvojem i promicanjem volonterstva. Djelujemo kao resursni centar s ciljem jačanja svijesti šire javnosti o značenju i vrijednostima volonterstva, rasta broja građana uključenih u volontiranje te osnaživanja organizatora volontiranja kao što su udruge, javne ustavnove i ostale neprofitne organizacije kako bi se stalno povećavao broj volonterskih programa koji pridonose rješavanju aktualnih problema u zajednici.
Naše ciljeve ostvarujemo putem nekoliko strateških područja. Fokus je na informiranju građana i organizacija o volonterstvu te na povezivanju/posredovanju u ponudi i potražnji volonterskog rada između volontera i organizatora.
Promoviramo vrijednosti volontiranja svakodnevnim komunikacijskim aktivnostima, i redovitim godišnjim događanjama poput Hrvatska volontira koja će se ove godine održati krajem rujna, Volonterski Oskar kojim početkom prosinca nagrađujemo istaknute volontere grada Zagreba, i Konferencije o volontiranju zaposlenika koja se nedavno održala.
Važan dio našeg rada uključuje edukaciju, tako da niz godina radimo u području školskog volontiranja. U posljednje vrijeme usmjeravamo se na razvoj i jačanje školskih volonterskih klubova kao nositelja društvenog aktivizma unutar odgojno-obrazovnih ustanova. Imamo i vlastite edukacije/treninge za koordinatore volontera u neprofitnim organizacijama.
U sklopu Hrvatskog centra za razvoj volonterstva čiji smo članovi osnivači, kao i ostali regionalni volonterski centri u Hrvatskoj, kroz zagovaranje doprinosimo razvoju volonterstva u Hrvatskoj.
Na koji način povezujete i posredujete između potencijalnih volontera, organizacija te na kraju udruga i osoba koje trebaju pomoć?
Središte našeg djelovanja je upravo informiranje građana i organizacija o volonterstvu, što znači da nas se za sve upite vezane uz volontiranje može kontaktirati, ili potražiti informacije na našoj web stranici www.vcz.hr. Također, fokusiramo se na povezivanje/posredovanje u ponudi i potražnji volonterskog rada između volontera i organizatora volontiranja putem Volonteke, e-platforme za volontiranje.
Volonteri putem Volonteke mogu za sebe pronaći volonterske prilike a organizatori volontiranja mogu prijaviti svoje volonterske aktivnosti. U planu nam je u narednom periodu nadograditi Volonteku kako bi uključili i dionike iz poslovnog sektora te im olakšali pronalaženje prilika za volontiranje zaposlenika.
Osim što volontiranje ima pozitivan utjecaj za cijelu zajednicu, kako mislite da ono utječe na angažman samih zaposlenika te s druge strane, na employer branding organizacije općenito?
Glavna tema 4. Nacionalne konferencije o volontiranju zaposlenika bila je volontiranje zaposlenika kao poluga za angažman zaposlenika, employer branding i pozitivan utjecaj na zajednicu. Ovom prilikom zahvaljujem generalnom partneru Hrvatskom Telekomu, sponzoru Coca Cola HBC Hrvatska i dugogodišnjem prijatelju konferencije – Ini, uz čiju pomoć smo uspjeli realizirati ovu važnu konferenciju.
Tijekom konferencije su istaknute dobrobiti za sve uključene – zaposlenike i poslodavce, jer volontiranje povećava zadovoljstvo i angažiranost zaposlenika, doprinosi boljem imidžu poslodavca, ali najvažnije od svega pomaže potrebitima u zajednici.
Svrha je uvijek utjecala na ljude i poslovanje, no snažna kriza istaknula je njezinu važnost kako za pojedince tako i za organizacije. Svrha je vjerovanje da je naš život važan i da činimo razliku. To je osjećanje da smo vođeni važnim vrijednostima. Ključan element svrhe je usklađenje. Zaposlenici će biti najangažiraniji kada su vrijednosti organizacije ujedno bliske njihovim vrijednostima, kada osjećaju da mogu doprinijeti široj slici. Svrha pokreće angažman zaposlenika. Prema Social Purpose Institute-u, zaposlenici čija je svrha ispunjena ostaju čak 20% dulje kod svog poslodavca, 50% je veća vjerojatnost da će biti na rukovodećim pozicijama, 47% veća vjerojatnost da će biti promotori svojih poslodavaca i imaju 64% višu razinu zadovoljstva u svom poslu.
Zaposlenici, posebno milenijalci, brinu o tome kakav utjecaj njihov rad i tvrtka imaju na zajednicu. Trenutačno, 50% radne snage na svijetu čine milenijalci, što prisiljava organizacije da unaprijede svoje djelovanje kako bi privukle talente. Milenijalci traže osjećaj svrhe, i to utječe na njihovu odluku pri odabiru poslodavca.
Tijekom krize svjedočimo porastu osobne odgovornosti, nesebičnosti, ljudi sve više imaju potrebu pomoći drugima, imati pozitivan utjecaj na zajednicu. Mnogim milenijalcima i generaciji Z pandemija je pojačala želju za pokretanjem pozitivnih promjena u njihovim zajednicama. Prema Deloitte 2020. Millenial Survey-u oko tri četvrtine ispitanika reklo je da ih je pandemija učinila ih još osjetljivijima prema potrebama drugih u njihovim lokalnim zajednicama.
Smatrate li da organizacije čiji zaposlenici se uključe u volontiranje imaju bolje odnose unutar timova te također između zaposlenika i nadređenih?
Zaposlenici se uslijed pandemije suočavaju s izolacijom, pojačanim i dodatnim stresom, a ravnoteža između privatnog i poslovnog života je narušena. Volontiranje utječe na rast morala među zaposlenicima, što rezultira pozitivnijim i produktivnijim radnim okruženjem. Doprinosi osjećaju zadovoljstva, osjećaju kontrole nad svojim životom, subjektivnom zdravlju. Ujedno, volontiranje povećava osjećaj samopoštovanja uz doprinos zajednici te smanjuje stres i izolaciju, što je ključno tijekom pandemije.
Prema izvještaju United Health Group, 81% zaposlenika volontera se slaže kako se volontiranjem jačaju međuljudski odnosi zaposlenika.
I ovoga puta kriza se pokazala kao prilika – prilika da volontiranjem pomognemo sebi i drugima, da osnažimo organizacije i zajednice.
Čestitamo na nedavno pokrenutoj europskoj inicijativi „Povelja o volontiranju zaposlenika“ koju ste predstavili na Konferenciji „Volontiranje zaposlenika kao poluga za angažman zaposlenika, employer branding i pozitivan utjecaj na zajednicu“ – možete li nam reći više o toj inicijativi?
Povelja o volontiranju zaposlenika prva je inicijativa takve vrste u Europi kojom se potiče sustavni pristup i aktivnije promicanje volontiranja, a zajedničkim snagama su je pokrenuli 2019. godine Volonterski centar Zagreb, Hrvatski centar za razvoj volonterstva i Mreža za razvoj korporativnog volontiranja.
Povelju mogu potpisati sve privatne i javne organizacije, a jednako se odnosi na organizacije koje već imaju programe volontiranja, one koje su na samim počecima, kao i one koje tek namjeravaju započeti s volontiranjem zaposlenika. Povelju o volontiranju zaposlenika dosada je u Hrvatskoj potpisalo 28 poslodavaca, uključujući privatne i javne tvrtke te javne institucije.
Tvrtka se može izravno povezati s nekom organizacijom civilnog društva koja u svoj rad uključuje volontere, ili se pak može obratiti volonterskom centru za podršku oko započinjanja volontiranja zaposlenika.
Volontiranje igra ključnu ulogu u ostvarenju Ciljeva održivog razvoja UN-a, a organizacije su sve više usmjerene jasnom povezivanju COR-ova sa svojim društveno odgovornim inicijativama i sa svojim poslovnim strategijama.
Na koje akcije volontiranja u protekloj godini ste posebno ponosni?
Posebno smo ponosni na naše volonterske aktivnosti na području Sisačko-moslavačke županije. Ukupan broj volontera koji su sudjelovali u provođenju volonterskih aktivnosti na području Banovine je 56.
Brojne akcije iskoristili smo i za promociju volonterstva, pa smo poticali prijave volontera kojima je to bilo prvo volontiranje. Od ukupno 56 volontera, čak 30 osoba to je bilo prvo volontersko iskustvo. Također, naglasak smo stavili i na međugeneracijsku solidarnost, tako da su uključeni volonteri bili između 18 i 65 godina, kako bi svi građani imali priliku pomoći stradalom području.
Volontirali smo ukupno 1048 sati, a aktivnosti su uključivale sortiranje donacija u skladištu Crvenog križa u Petrinji, čišćenje OŠ Jabukovac, razvoženje hrane korisnicima u okolici Petrinje u suradnji s udrugom OAZA, montiranje namještaja u kontejnerskom naselju Petrinja…
I za kraj, recite nam na koji način se organizacije mogu uključiti u volontiranje, a kako se mogu uključiti pojedinci?
Najbrži način na koji se volonteri mogu uključiti u volonterski svijet je da se registriraju u Volonteku, ispune svoj volonterski profil i nakon toga se jednim klikom mogu prijavljivati na sve otvorene volonterske aktivnosti na platformi. Organizatori volontiranja pak putem Volonteke mogu potražiti volontere za svoje volonterske aktivnosti.