Česta je tema oko prijeko potrebne ravnoteže između poslovnog i privatnog života međutim vrijeme je da se mit o ravnoteži kao dobroj i potrebnoj razbije.
U vremenu prije nego što su Apple ili Dell zavladali sa svojim kompjuterima, u vrijeme kad nije bilo Amazona ili e-baya, kad nismo znali što je mobitel ili „touch screen“, WhatsApp odnosno Skype - život je bio jednostavniji. Postojalo je vrijeme „za posao“ kada je fokus bio na zadacima, kao i vrijeme „za obitelj“ s fokusom na prijatelje i obitelj. Tada se na poslu nije moglo surfati internetskim stranicama ili dopisivati s prijateljima uz pomoć pametnih telefona. No bitnije je spomenuti da je za većinu zaposlenika s izlaskom iz ureda ili tvrtke posao ostao s onu stranu zaključanih vrata. Stoga su tamo davnih 50-ih godina prošlog stoljeća znanstvenici izučavali kako ravnoteža poslovnog i privatnog života (work-life balance) utječe na zaposlenike, obitelji kao i profitabilnost kompanije.
Današnja čuda moderne tehnologije i globalna konkurencija onemogućavaju ostaviti posao iza zaključanih vrata. Dodatno, tehnološki izloženim generacijama privatni život dijeli se na obitelj, hobije, prijatelje, sport, putovanja i druge aktivnosti s time da im privatni život postaje sve bitniji i žele mu posvetiti više vremena nego neke ranije generacije. Nemoguće je postići ravnotežu s toliko mnogo sfera u životu pa se istraživači okreću konstruktu kojeg nazivaju konflikt između poslovnog i privatnog života (work-life conflict).
Stoga i ne čudi da je termin „work life conflict“ jedan od najviše istraživanih termina u zadnjem desetljeću. Ne čudi i da postojanje konflikta među raznim sferama života nije dobro jer dovodi do stresa, nezadovoljstva i neproduktivnosti. Istraživanja pokazuju da zaposlenicima nije dovoljno samo pružiti razne aktivnosti koje će ih potaknuti na balansiranje poslovnog i privatnog života, nego ih je potrebno i potaknuti na korištenje tih aktivnosti.
Planiranje neravnoteže
U posljednje vrijeme govori se o terminima work-life effectiveness ili work-life fit (koji preferiraju psiholozi), međutim svakako jedna od novijih kovanica je work-life counterbalance. U knjizi „The ONE thing“ autori pričaju o važnosti prioriteta i fokusiranja na učinak. Fokus je nemoguć uslijed stresa koji može biti posljedica lošeg balansiranja između različitih dijelova života pa autori predlažu da se neravnoteža planira (work-life counterbalancing) – nakon napornog tjedna i uloženog vremena u posao potrebno je uložiti puno vremena za privatne aktivnosti kako bi se planiranom neravnotežom postigla nova ravnoteža.
Upravo ova neravnoteža dovodi do napretka u poslovnom i privatnom životu zbog ulaganja vremena i truda. Prema autorima oni koji ne ulažu vremena i truda u niti jednu sferu života ne postižu rezultate nigdje.
Sljedeći put kada se osjetite izvan „ravnoteže“, provjerite je li aktivnost u koju ulažete svoje vrijeme u tom trenutku bitna za vas kao osobu i planirajte vrijeme za neku od aktivnosti koja vam je bitna iz druge sfere života. Ako to učinite i ako je vjerovati ovom bestselleru na dobrom ste putu za ostvarivanje uspjeha, sreće (pa kažu i zdravlja).
Comments